Muritani: Cosgol CNASS ngam wallitde gollanooɓe koye mumen safaara.

Nder Muritani CNAM, huuri tan ko 15% ɓesngu leydi ndii. Ko ɓeen ngoni gollotooɓe e laamu. So tawii ko fedde Taazuur, ine wallita heen 15%, yimɓe roofolɓe. Kono faandaare wallitde ɓesngu leydi ndii, hawridinaani ngoƴaaji ɓesngu nguu. Ko ine wona 70%, ko faati geɗe fagguduyankooje ɗee, ko gollanooɓe koye mumen keertorii ɗum, noddirteeɓe (les secteurs informels). 

E duuɓi jawtuɗi ɗii, ɓeen gollanooɓe koye mumen, ngalaano fartaŋŋe heƴneede e ngal ɗoon ballal safaara. Ngam ñawndude ɗeen caɗeele, e weeɓtitande ɓe heɓde cellal maɓɓe, laamu nguu ƴetti pellital sosde CNASS 2022, safrude caɗeele ɗee.

En pottii  e Ummu Jallo to ñiiɓirde CNASS, yummiraaɗo jahroowo e duuɓi 35, garɗo winnditaade e CNASS. «Ko mi cowiiɗo mi dañii caɗeele keewɗe yoɓde cogguuji safaara. Mi meeɗaano anndude ndee nokkuure wiyeteende CNASS, tawii faandaare mum ko yoɓde heen feccere. Mi anndaano hay laabi potɗi reweede, waɗeede ngam waawde naatde e CNASS».

Ummu Jallo, wuuri ko e leeɗe lemeleme Nuwaasot. O hollitii ko o meeɗaano tinde goodaangal CNASS. Kono o teeŋtinii binnditagol makko CNASS maa sukkan mo jolɗe keewɗe ko fayi arde. 

CNASS ine wallita heedande neɗɗo e safaara, ko wayi no yimɓe gollotooɓe, gollanooɓe jeytiiɓe tawii ko Muritaninaaɓe. Ɓeen kala, ine njogii fartaŋŋe naatde e CNASS. E wiyde Mammadu Kan gollotooɗo to CNASS mo taw-ɗen biro mum, toppitiiɗo renndinde geɗe renndiyankooje to CNASS to Nuwaasot.

Gila nde CNASS sosaa nder lewru jeegoɓuru, haa hannde ko famɗi kala 104 golloowo ine tawee heen e wiyde Mammadu Kan. Yoga e yimɓe ɓe kawru-ɗen toon cuuɗaani mbelemma mumen, hay so tawii caɗeele jowitiiɗe e keɓgol safaara ine woodi, to bannge nokkuuji cafrirɗi ɗii. Faatimata Aan, ko jeeyoowo beltiiɗo kadi o yettii laamu Muritani sosde CNASS ngam safroraade.

O teeŋtinii wonde ɓesngu leydi ndii ko yeebiiɓe renndinde kaayitaaji mumen fof jojjuɗi, ngam naatde e CNASS. Ɗuum noon alaa ko waɗi ɗum so wonaa ŋakkere hirjino. 

« Gila nan-mi CNASS ine haalee, mi meeɗaa seerde e waɗde hirjino ɓesngu nguu, sibu yimɓe heewɓe ine ngoni e ngaanumma. Mbiɗo weltii e CNASS kadi mbiɗo werloo eeraango faade e ɓiɓɓe leydi ndii kala jogiiɓe mbaawka waɗde ɗum, ngati CNASS ine wallita Muritaninaaɓe jogiiɓe karte dantitee waawde heɓde kaan safaara.

Muusaa, suka gorko desɗo, jiidaa yiyannde e Fatima. O teeŋtinii waɗii duuɓi 3 ko o naatii e CNASS, kono o weltaaki e no yahrata nih. E wiyde makko hay hirjino wooto waɗaaka mbele gollanooɓe koye mumen njogoo heen humpito.

Yoga e naatɓe e CNASS ɓe kawru-ɗen kollitii cosgol CNASS ko fartaŋŋe yimɓe gollanooɓe koye mumen, ngati safaruuji ɗi ɓe coodata e cafrirɗe ɗee ine tiiɗi sanne.

CNASS ine anniyii udditde jooɗorɗe mum nder diiwe ɗee kala, ko noon ne kadi e palɗe ɗee. Ɗuum toɗɗii tan ko gollanooɓe koye mumen jeytiiɓe. E wiyde Kan Mammadu 70% ɓesngu leydi ndii ngaddanaaka safaara. Yoga e palɗe ɗo CNASS woni, ine mbinndita 40 walla 50 neɗɗo nder ñalawma gooto. E wiyde Mammadu KAN. 

Ɓaawo loskooji baɗaaɗi nder galleeji, won heen kollitii ine kattani yoɓde hakkunde 150 mru e 450 mru ngam gaddaneede safaara. Kan teeŋtinanii en wonde CNASS ƴettii hakindo 250 mru. Ko yimɓe hattanɓe yoɓde tan, mbaawi jeyeede CNASS, ɓe ƴeewataa ɓe ngalaa golle. 

Gila nde CNASS sosaa faade hannde, 82 ujunere naatii e oo booñ tawi rewraa ko e Enabel kopporeeje ɗe Union Européenne walliti Muritani.

Binta Gey GM

Leave a Reply

Votre adresse e-mail ne sera pas publiée. Les champs obligatoires sont indiqués avec *

Ce site utilise Akismet pour réduire les indésirables. En savoir plus sur comment les données de vos commentaires sont utilisées.